Od sada svaka imovina koja se upisuje u katastar nepokretnosti, a stekli ste je u braku, biće automatski na osnovu venčanog lista upisana kao zajednička imovina oba supružnika. Pitali smo advokata Davora Jevremovića da nam ovo protumači, kao i ostale novine koje donosi novi Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova.
NOVINA: Imovina stečena u braku odmah upisana kao zajednička imovina
U junu mesecu ove godine je stupio na snagu Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova ("Sl. glasnik RS" br. 41/2018) (u daljem tekstu: Zakon).
Ovaj Zakon je uveo promene u načinu sprovođenja postupka upisa u katastar nepokretnosti.
Vrste upisa u katastar nepokretnosti jesu:
1) upis nepokretnosti,
2) upis prava,
3) predbeležba,
4) zabeležba.
U vezi sa upisom nepokretnosti, novinu predstavlja činjenica da za svaku nepokretnost pojedinačno određuje se i upisuje jedinstveni matični broj nepokretnosti, kao i situacija kada za objekat nije izdata građevinska ili upotrebna dozvola, kada je objekat izgrađen prekoračenjem ovlašćenja iz građevinske dozvole ili je objekat privremenog karaktera, istovremeno se upisuje i odgovarajuća zabeležba.
Pravo svojine na nepokretnosti upisuje se kao:
- svojina;
- susvojina;
- zajednička svojina.
Jedna od najznačajnijih novina koje donosi ovaj Zakon je upis zajedničke svojine.
Naime, zajednička svojina po osnovu sticanja u toku trajanja zajednice života u braku upisuje se u katastar na celoj nepokretnosti ili na suvlasničkom udelu u nepokretnosti, na osnovu izvoda iz matične knjige venčanih.
Jedini način da se izbegne upis zajedničke svojine na bračne drugove je situacija kada se uz dokumentaciju priloži i izjava oba supružnika da se u konkretnom slučaju ne radi o zajedničkoj, već posebnoj imovini jednog od supružnika.
Ako je nepokretna imovina već upisana u katastar samo na jednog od supružnika, zajednička svojina će se naknadno upisati u katastar na osnovu izjave oba supružnika da se u konkretnom slučaju radi o zajedničkoj svojini.
U katastar nepokretnosti mogu se upisati i obligaciona prava, i to: ugovorno pravo preče kupovine, zakup i druga obligaciona prava na nepokretnosti čiji upis je predviđen zakonom.
Što se tiče predbeležbe ona predstavlja upis kojim se uslovno stiču, prenose, ograničavaju ili prestaju stvarna prava na nepokretnostima.
Predbeležba se vrši i ako je predmet upisa objekat, odnosno posebni delovi objekta u izgradnji.
Ovakva predbeležba se vrši na osnovu pravnosnažne građevinske dozvole, tehničke dokumentacije na osnovu koje je izdata građevinska dozvola i potvrde o prijavi radova po toj dozvoli, odnosno na osnovu ugovora o prometu objekta, odnosno posebnih delova objekta u izgradnji koji je podoban za upis.
Predbeležba se vrši na osnovu isprave za upis koja ne ispunjava uslove za konačan upis stvarnih prava i rok po novom Zakonu za opravdanje predbeležbe, ako u ispravi nije istaknut, iznosi 3 meseca.
Zabeležba je upis kojim se u katastar nepokretnosti upisuju činjenice koje su od značaja za zasnivanje, izmenu, prestanak ili prenos stvarnih prava na nepokretnostima, koje se odnose na ličnost imaoca prava, na samu nepokretnost ili na pravne odnose povodom nepokretnosti.
Zakon predvidja veliki broj zabeležbi od kojih su najznačajnije zabeležba spora po tužbi prethodno upisanog nosioca prava na nepokretnosti protiv trenutno upisanog nosioca prava, radi brisanja upisanog prava i uspostavljanja prethodnog stanja upisa, spora po tužbi trećeg lica radi utvrđenja prava svojine usled održaja, spora po tužbi poverioca radi pobijanja pravnih radnji dužnika u skladu sa zakonom koji uređuje obligacione odnose, zabeležba odluke o zabrani otuđenja i opterećenja nepokretnosti, zabeležba postojanja ugovora o doživotnom izdržavanju, zabeležba postojanja bračnog ugovora itd...
Novina u ovom Zakonu je elektronski sistem podnošenja zahteva za upis prava u katastar nepokretnosti, preko takozvanog e-šaltera, kojim je umnogome pojednostavljena procedura podnošenja dokumenata za upis prava u katastar nepokretnosti.
Ali, mogućnost podnošenja zahteva za upis prava u katastar nepokretnosti u formi papirnog dokumenta će i dalje egzistirati, i to do 31. decembra 2020. godine.
Dalje, Zakon donosi novinu i u pogledu mogućnosti pokretanja postupka upisa u katastar nepokretnosti po službenoj dužnosti od strane sudova, javnih beležnika, javnih izvršitelja, organa javne uprave i drugih organa i organizacija koji u vršenju javnih ovlašćenja donose, sastavljaju, potvrđuju ili overavaju isprave na osnovu kojih se vrši upis prava u katastru.
Stranke i dalje mogu same da podnesu zahtev za upis u katastar nepokretnosti preko e-šaltera, ali je uvođenje ove obaveze za organe koji to rade po službenoj dužnosti svakako velika olakšica za fizička i pravna lica, kao imaoce prava na nepokretnostima.
Javnim beležnicima je Zakonom dato još jedno ovlašćenje, a to je izdavanje izvoda iz lista nepokretnosti, koji će imati istu važnost kao da ih je izdao Republički geodetski zavod.
S obzirom da je za bolju primenu ovog Zakona neophodno podzakonskim aktima rešiti sve prepreke koji će se pokazati u praksi, ostaje nada da će primena ovog Zakona biti vremenom uspešno uspostavljena u praksi.